Luke 6

Iesu Ga Paase Mumu Laaleng Kaala

(Mt 12:1-8; Mk 2:23-28)

1At lara laaleng kaala Iesu gat pas kantubu at leventaamang piao. La luvuttadi loklok ka anasa ren diga xidik kaka lempeven piao, la diga sigis i mi levengkikngen di ti lok pes labantuxu at lempiao la diga anan ba i. 2La lentaba lubung Parisi diga lok, “Lai nom mik lox i, la mira los polo Lenavolo, i tong i do nemen mitak lok panga keretnom at laaleng kaala?”

3La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mina doma su at lempanga ne Devit ga lox i at laaleng neni eburu mi limixin teren diga roxo. 4Neni ga vubeles uto at loogu at ne Moroa, la ga lok ka lengkongkide digam taba min ti ne Moroa, la ni ga anan i la ga raba bok loxot teren ti limixin teren. La kerepmo diga los polo Lenavolo, mila lavamaasa xusuk mun diga anan nom lengkongkide.” 5La ne Iesu ga lok bok, “Nenia Laradi Mevana. Nenia leeme silok at laaleng kaala la a lok tatao mo laaleng.”

Iesu Ga Lox Aroo Laradi Lekngen Ga Molo

(Mt 12:9-14; Mk 3:1-6)

6At lara laaleng kaala manga, Iesu ga beles to xeneng at loogu singising la ga anasa. Lara laradi mo ga nemen lekngen tino ga molo. 7Lentaba luvuttadi loklox ase at Lenavolo la lubung Parisi digam doma i do dina lok li ne Iesu at lavapaase, la diga reven mumu i do neni naba lox aroo mo laradi at laaleng kaala. 8Ketla ne Iesu gaklen levendoxoma atdi, la ni ga lok ti mo laradi lekngen ga molo, “Katu kaxat la unat pas ude melamgo.” Nom laradi ga xatu kaxat la ga ru ro melamgo.

9La ne Iesu ga lok tidi, “Ana sue nimi; lavanga salai Lenavolo i siam min kusu ata lox i at laaleng kaala? Ti lok tooro laradi kopla ti lox asongor i? Ti lox arooro laradi kopla ti lok kapmex i?”

10Ni ga ven tangtagap tinedi axap, la ga lok ti mo laradi, “Song asu mi lakngam.” Ni ga lox i xuren, la lekngen ga lox avukat ta. 11Ketla diga umsu mi lumukmusak la diga epaase mumu lavanga salai diba lox i ri ne Iesu.

Iesu Ga Soxolik Ka Lasangaun Legepura Luvuttadi Vavang

(Mt 10:1-4; Mk 3:13-19)

12At lara laaleng Iesu gat pas uto vana at lakaana kusu na lok lising, la ap mo laxanimin axap, neni gak lok lising teren ti ne Moroa go. 13Se at laxangking ga los su ga maxantamak suubu, neni ga ro bubua ka luvuttadi loklok ka anasa ren saparav i la ga soxolik ka lasangaun legepura atnedi, mo ni ga so asen di do luvuttadi vavang. 14Simon (ni ga so asen i do ne Pita) la neton laasen teren ne Endru; Jems, la ne Jon, Pilip la ne Batolomiu, 15Metiu la ne Tomas, lara ne Jems bok nitna ne Alpias, la ne Simon (neni lara at libinam tadi Selot), 16Judas, nitna ne Jems mi ne piken ne Judas Iskariot. Neni mo laradi ga song araba ne Iesu ri limixin esep kusu dina sev amer i.

Iesu Ga Anasa La Ga Lox Aroo Limixin

(Mt 4:23-25)

17La ne Iesu eburu mi luvuttadi loklok ka anasa ren diga si boro vana at lakaana, la ne Iesu ga ru ro at loxot mamana eburu minedi buaang limixin loklox ase. Buaang nedi limixin mo digak lok go, boro at lengkot axap Judaia, la boro bok Jerusalem, la boro loxon bok saparap lumenemen Taia la Sidon. 18Diga vot kusu dina ronga i la ni na lox aroo nedi basinge levenanmeres atdi. Nedi bok limixin, lubunggas ga lox asongot nedi, diga vot la ni ga riki asu lubunggas basinge di. 19La limixin diga lok tong pen i do dina long tu ren, mila lololos ga ravasu basinge i la ga lox avukat nedi axap.

Iesu Ga Paase Mumu Lomomo La Loklok Tuntun

(Mt 5:1-12)

20Iesu ga ven ti luvuttadi loklok ka anasa ren la ga lok, “Luvukat tinemi limixin banbalo, mila Linintoo at ne Moroa, neni atnimi! 21Luvukat tinemi limixin mo mik toxo, mila minaba ruuna epovo leveluxa. Luvukat tinemi limixin monga ming teng, mila minaba lok momo. 22Luvukat tinemi, mo do limixin kapmek dina ven nimi mina mumu asu ia, Laradi Mevana, la dina musak nimi, la dina sok tixirixes nimi, la dina vaase kapmek tinimi, la dina lok tinimi do nemi limixin kapmek.

23Mina momo aleng do na lempanga na vot, la mina tii momo, mila langsangan luunun tinimi mo i nemen tangais nimi to vana at laxalibet. Do na lempanga na vot, nemen mita lok bukbulu. Lavalabat atnedi mo limixin kapmek diga lok bok lempanga xapmek kerepmo tinedi lavaeme vapaase alii at ne Moroa.

24Ketla naba lok kapmek tinemi, mo mip novos; mila mirap novos avukat pam at na lorooro. 25Naba lok kapmek tinimi monga mi umsu mi laxampanga solo, atla mibak toxo! Naba lok kapmek tinimi monga mik lok momo, mila miba duudu la minang teng! 26Naba lok kapmek tinimi, do limixin axap dina paase avukat mumu nimi, mila lavalabat atnedi mo limixin kapmek diga paase avukat mumu nedi lavaeme vapaase alii xaxarang.”

Loklok Ti Balamu Limixin Munepen Midi

(Mt 5:38-48; 7:12a)

27La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “A tong i rinimi mo ming tonga ia; mina balamu nedi dit kis munepen minimi, mina lok luvukat tinedi di metlaat minimi. 28Mina lox anarong nedi di vaase kapmek tinimi la mina sing tinedi di lok kapmek nimi. 29Mo do tara na vasa lavapaales at tara atnimi, mina ke box i do neni na vasa bok mo lenep meo; mo do tara na lok kaka tavanga singsiga at tara atnimi, mina ke box i do neni na lok ka tavanga singsiga silok bok. 30Mina raba nedi di ngising nimi ri tempanga; la do tara na lok ka tavanga do atnimi, nemen mita sing amlong tin. 31Loklok mina lox i rinedi, i ngan mun loklok mi vara i do dina lox i rinimi.

32Mo do mi balamu xusuk mun nedi di balamu nimi, mi noxo ruuna ka loklox anarong at nom. Mila limixin kapmek bok di lox i xuren. 33La mo do mina lok luvukat kusuk mun tinedi di lok luvukat tinimi, mi noxo ruuna ka loklox anarong at nom. Mila limixin bilinga bok dik lox i xuren. 34La mo do mina raba xusuk nedi mo mi doxoma i do diba vorang i rinimi, mi noxo ruuna ka loklox anarong at nom. Mila limixin kapmek bok pam, dim taba nedi limixin kapmek kusu diba lok ka amlong bok lempanga ba epovo mi mo lempanga diga raba i. 35Mina balamu limixin dit kis munepen minimi, la mina lok luvukat tidi; mina raba di mi lempanga la nemen gat mita sing amlong tin. Do mina lok na lempanga avukat, miba ruuna ka langsangan luunun, la nemi miba ngan laxamdak at ne Moroa Silok Aleng. Mila Moroa ik lox avukat tinedi limixin kopmen dinak lox avukat tin la tinedi bok dik lok laxakapmek. 36Mina balamu limixin axap, kerekngan mun ne Temen nimi ne Moroa i balamu limixin axap.”

Iesu Ga Paase Mumu Loklok Ti Vaase Mumu Loklok At Tara

(Mt 7:1-5)

37La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Nemen mita ila mumu loklok at tara kusu ne Moroa noxo ila mumu loklok atnimi. Nemen mita lok li tavapaase mavana at tara, kusu ne Moroa noxo lok li tavapaase mavana atnimi; mina doxoma xepe laxakapmek atnedi di lox i rinimi, la kerepmo ne Moroa naba doxoma xepe laxakapmek atnimi. 38Mina raba limixin petpes mi lempanga, kusu ne Moroa naba raba nimi mi lempanga; miba ruuna ka langsangan luunun i umsu aleng, i ngan lempanga avukat di soli li i at levengkikngen nimi; mo axap lempanga miba sang kobot teren. Lempanga mi lox i rinedi vetpes, neni mun i nom ne Moroa naba raba i rinimi.”

39La ne Iesu ga tong asu lara lavapaase poovo tidi xeretna, “Taradi mi luxatli main teren ixo epovo kusu na sat kaka taradi bok mi luxatli main teren; mo do neni na lox i xuren, nedu buru duba subu tup ti lamamara. 40Laxamdak loklox ase kopmen dina silok ti laradi loklox ase atdi; ketla ise do nedi axap laxamdak loklox ase dira lox axap loklox ase atdi, nedi diba epovo ba mi laradi loklox ase atdi.”

41La ne Iesu ga paase poovo bok keretna, “Nemen mita reven ti nom levendon i nemen at laxatli at neton nimi, la nemi xa kopmen mina long lenget ka loxonuna ik lok pe lengkatli atnimi. 42Miba tong i ri neton nimi xeretna, ‘Neton nama, una mulus tinama xusu mana lok pes nom levendon at laxatli ram,’ ketla nemi xa kopmen mina ven kibis lengkonuna ik lok pe lengkatli atnimi. Nemi lavapen aala. Mina lok pes avot nom lengkonuna ik lok pe lengkatli atnimi la melemu ba, miba lok epovo ba i xusu mina lok pes ba levendon no at laxatli at neton nimi.”

Luuna Nunuan Kopmen Na Pisik Larapeven Una Xapmek

(Mt 7:16-20; 12:33-35)

43La ne Iesu ga paase poovo bok keretna, “Luuna nunuan kopmen na pisik larapeven una xapmek; kopla luuna xapmek kopmen na pisik tarapeven una avukat. 44Larauna axap, limixin di ven kibis di mi larapeven una atdi di pisix i; kopmen mina lok ka larapeven at laban arakap to at laban gagas, kopla larapeven una at luuna vaen to at tuna gamasa mun. 45Laradi avukat i lox asu lununuan boro at lempanga avukat i nemen keneng at lebelen; laradi xapmek i lox asu laxakapmek boro at lempanga xapmek i nemen keneng at lebelen. La kerepmo lungusno at laradi i vaase asu lempanga salai i umsu at lebelen.”

Luradi Xipkip Gu

(Mt 7:24-27)

46La ne Iesu ga tong bok lavapaase poovo ridi xeretna, “Tila mi tong ia do, ‘Leeme Silok, Leeme Silok,’ ketla kopmen mina mumu asu levelinga rak? 47Ana lox ase nimi mi tara neni ing tonga levelinga rak la ira mumu asu i. 48Neni i ngan laradi ga vaxaru loogu; ga sev asi lemet ukopok tinotno la gara lok li ba laraexem at nom loogu uto at laxanuat. Ladanut ga xip pot la gak ma nom loogu, ketla loogu kopmen goxo subu; mila ni ga xip avukat tinotno i. 49Ketla lara i ronga levelinga rak la kopmen na mu asu i, neni i ngan laradi ga vaxaru loogu to at laxangka, la kopmen ni goxo vaxaru i at laxanuat; ise ladanut gak ma nom loogu, la soso mun ga subu, la ga lok kapmek tinotno.

Copyright information for MMX